Organizacije koje se bave zaštitom interesa dece i pravima žena, kao i drugi zainteresovani akteri, uočavaju da u predizbornim političkim kampanjama izostaje pominjanje jedne od najugroženijih grupa u društvu – dece samohranih roditelja. Nevidljivost problema koji oblikuje živote stotina hiljada dece i njihovih samohranih roditelja, uglavnom majki, nedopustivo je iz mnogo razloga: etičkih, demografskih, socijalnih, ekonomskih. U našoj političkoj i zakonodavnoj praksi, jednako kao i u programima političkih stranaka, i dalje ne postoji adekvatna pažnja posvećena problemu samohranog roditeljstva (kao ni više reči upravo na temu – jednakost i zaštita dece tih roditelja), iako se može pretpostaviti da će ova grupacija u budućnosti da se povećava, a ne smanjuje.
Postojeće stanje je dramatično teško za samohrane roditelje i njihovu decu. Ove dve grupacije su izrazito izložene riziku od siromaštva i njegovih različitih posledica, koje uključuju i devijantna i kriminogena ponašanja. Deca samohranih roditelja su diskriminisana u onosu na ostalu decu, jer se njihovo pravo na izdržavanje ne ostvaruje u preko 85% slučajeva. Samohrane majke, koje čine gotovo 90% samohranih roditelja, su suočene sa stigmom, iscrpljene od prevelikog rada, ili uhvaćene u krug siromaštva, izložene prevelikom stresu i rizicima od bolesti. Ova situacija je još teža za sve žene koje su izašle iz nasilnog partnerskog odnosa, nezaposlene, bez imovine i adekvatnog prostora za stanovanje. Iako su problemi sa kojima se suočavaju samohrani roditelji i njihova deca veoma izraženi, država ne preuzima odgovornost za njihovo rešavanje.
Da osvestimo problem postavljamo svim političkim akterima sledeća pitanja:
-
Da li je ovoj državi jednako stalo do sve dece?
- Čija su deca? Da li deca „pripadaju“ samo roditeljima, ili se ona moraju tretirati kao zajedničke odgovornosti, javno dobro, esencijalno za društveni razvoj i blagostanje?
-
Na koji način će država poslati jasnu i nedvosmislenu poruku da je svako dete u Srbiji, bez obzira na svojstvo roditelja ili bilo koju drugu okolnost svog rođenja – jednako dobrodošlo?
Konkretnije:
- Na koji način država planira da olakša komplikovanu i dugačku proceduru ostvarivanja prava deteta na izdržavanje (alimentaciju) pri razvodu roditelja?
- Na koji način država planira da obezbedi redovnost ispunjavanja obaveze roditelja u odnosu na pravo deteta na izdržavnje?
- Kada će država prepoznati posebno ranjivu kategoriju dece – decu bez očinstva – i preduzeti neophodne korake u prilog uspostavljanja stvarne jednakosti ove dece sa ostalom decom?
Za više informacija možete se obratiti Spomeni Milačić putem telefona 064/395-19-25 ili na e-mail: ena@beotel.rs.
SVA DECA SU NAŠA DECA! SVA DECA IMAJU PRAVO NA JEDNAKOST!
AD HOC KOLACIJA ZA JEDNAKOST I ZAŠTITU DECE SAMOHRANIH RODITELJA
Asocijacija autonomnih ženskih inicijativa (AŽIN)
Autonomni ženski centar (AŽC)
Društvo za razvoj dece i mladih – Otvoreni klub
Inicijativa za razvoj i saradnju
Luneta
Mreža organizacija za decu Srbije – MODS
Vojvođanski centar za ljudska prava